Ruski psihijatar otkrio istinu o članovima porodice: Nekada osobe koje su nam najbliže mogu biti najveći neprijatelji

|

Ruski psihijatar i psihoterapeut Mihail Litvak istakao je da nam nekada osobe koje su nam najbliže mogu biti najveći neprijatelji, iako to uopšte ne primećuju. Zbog prevelike brige mogu da nam postave granice u nažem razvoju i napredovanju, a koje se teško prevazilaze. Smatra da neki stavovi mogu da nas blokiraju još od malih nogu.

– Često brižni članovi porodice nanose više štete osobi nego direktni neprijatelji. Oni blokiraju njen razvoj, čineći za njega ono što bi sam trebalo da uradi za sebe – rekao je psiholog Mihail Litvak, autor poznatog dela “Psihološki aikido”.

Ove reči ruskog stručnjaka zvuče oštro, a u stvari predstavljaju istinu koju bi svako od nas trebalo da prouči. Najčešće se dešava da vas član porodice na neki način “sabotira” iz najbolje namere, a da nije ni svestan da to što radi uopšte nije dobro za vas.

Kako se izboriti sa članovima porodice, kada vam se želje i ciljevi mimoilaze?

Roditelji, bake, deke, starija braća, često ometaju razvoj dece, jer pokušavaju da uklope mališana ili tinejdžera u model ponašanja koji im odgovara. Poslušna deca se neće buniti, prihvatiće nametnuti način života i radiće sve što im se kaže, ali takvi ljudi nikada ne mogu da budu lideri. Kada odrastu, neće umeti da se izbore sa sebe i vrlo lako će drugi moći da utiču na njih. Kako onda da poronađu svoju sreću?

Međutim, ako dete pokuša da se izbori za svoje mišljenje, nailazi na otpor kod roditelja, pa tako oni postaju i njegovi najveći blokatori u razvoju. Takvim postupcima oni ometaju kod svog mališana razvoj, radost i pozitivne emocije.

Jedna od najtoksičnijih stvari je laž

Roditelji nikako ne bi smeli da lažu svoje dete, ma kakva situacija bila u pitanju, jer govorenje neistine stvara veliku konfuziju u glavi. To je ono što dete zbunjuje, sprečava da raste i napreduje – stvara se atmosfera neiskrenosti i dete ulazi u stanje obmane koje ga može pratiti ceo život.

Lažno samopouzdanje

Kada dete uradi nešto pogrešno, a vi mu kažete “dobro je to, nemoj se više mučiti” – vi mu zapravo dajete lažno samopouzdanje. Dete će biti ubeđeno da ne mora više da se trudi, a kada se suoči sa porazom, razočaraće se. Podjednako je opasno ako sve činite za dete, kradete mu samostalnost i smanjujete njegove sposobnosti.

Izvor: stil.kurir.rs