Da li ste čuli za jostu? Kilogram košta 5 evra a retko se ko bavi uzgojem ovog voća: Odlična prilika za zaradu

|

Iako su pune vitamina i imaju pozitivne uzgojne karateristike, mnoge kulture su zapostavljene u domaćoj proizvodnji. Jedna od njih je josta – bobičasto voće koje ima nekoliko puta više vitamina C u poređenju sa limunom.

U pitanju je hibrid nastao ukrštanjem ogrozda i crne ribizle, kako bi se suzbile njihove mane. Josta je nastala na području Nemačke, tačnije u Kelnu na institutu Max Planck. Naziv tog voća potiče od dve nemačke reči: schwarze Johannisbeere (crna kupina) i Stachelbeere (ogrozd). U ovoj zemlji je josta na ceni – kilogram se prodaje po ceni od 5 evra. U pitanju je medonosna biljka.

Stabljika joj je za razliku od ogrozda nema trnje. Ima sjajnozelene listove koji su vrlo dekorativni, pa osim zbog plodova josta se gaji kao ukras u bašti, piše Agromedia.

Bobice teže oko 3 grama. Boja im je tamnoljubičasta, nekad su čak i crne. Imaju čvrstu peteljku što može otežati branje. Naime, ukoliko peteljku snažno počupamo, ona može da se odvoji od ploda i samim tim ga ošteti. Bobice su čvršće, a po grozdu u proseku ima 3 do 7 zrna. Plodovi joste imaju okruglo – ovalan oblik.

Josta ima površinski koren koji ne prelazi 20 centimetara u dubinu.
Gaji se u kontinentalnoj klimi, sa većim nadmorskim visinama.

Jostu treba zasaditi na početku proleća ili na jesen, sa razmakom redova od 3 metra dok razmak između josti u redu treba da bude od 0,7 do 1 metar. Biljku sadite na zemljištu koje je dobro drenirano i ima pH vrednost 5-6. Sadi se pomoću ožiljenih reznica.

Količina stajnjaka kojom se josta đubri iznosi od 15 do 20 tona po hektaru površine. Rezidbu je potrebno odraditi tokom zime, kada je biljka u fazi mirovanja. Biljka cveta u prvom delu aprila, a prve plodove daje posle tri godine gajenja. Berba bobica se vrši do sredine jula meseca sa žbuna visine do 1,8 metar.

Josta pokazuje izuzetnu otpornost na bolesti i štetočine, pa joj tretiranje nije ni potrebno. Osim toga pokazuje neverovatnu tolerantnost na niske temperature (opstaje na -40 stepeni). Ipak visoke temperature joj ne pogoduju naročito.

Bobice osvežavaju i imaju kiselkast ukus. Mogu se koristiti za stonu upotrebu, ali zbog čvrstoće ploda idealna je i za preradu u džemove, sokove, čak i vino. Veoma pozitivna karakteristika ovih bobica koje sadrže 9,16 posto ukupnih šećera je da ne gube svoj kvalitet tokom zamrzavanja. Odična je za podizanje imuniteta, čuvajući organizam od prehlada, a pomaže i onima koji su malokrvni.

Izvor: espreso.co.rs