Stručnjak za finansije ima crne prognoze za 2024. godinu: “Stiže najveći krah” – Štampamo veštački novac 15 godina

|

Hari Dent, američki stručnjak za finansije procenjuje da će 2024. godina doneti najveći ekonomski krah u našim životima.

“Veštačko štampanje novca i deficiti su od 2009. godine bez presedana, to je 27 triliona dolara za 15 godina, da budem precizan. To je 100 posto veštački što znači da smo u opasnom stanju. Mislim da će 2024. biti godina najveće nesreće koju ćemo videti u našim životima. Ja sam tip koji se moli za krah dok svi ostali to ne rade. Moramo da se vratimo u normalu i moramo da pošaljemo poruku centralnim bankama”, objašnjava ekonomista.

Dent navodi da svoja predviđanja zasniva na precenjenim tržištima i preteranoj državnoj potrošnji na podsticaje. Mnogi investitori naredne godine očekuju blagu recesiju, međutim, Dent je čvrsto ubeđen da će će balon pući 2024. godine.

Ekonomista je istakao da je balon zapravo nastao krajem 2021. godine nakon vrhunca pandemije, a prvi znaci su primećeni 2022. godine kad je Nasdaq pao za 38 posto.

“Samo ću jednom da vam kažem – ne slušajte svog finansijskog savetnika! Stvari se neće vratiti u normalu za nekoliko godina. I ovaj krah neće biti korekcija stvari. Biće gore neko 1929. ili 1932. I svako ko je prošao kroz to bi ubio svog berzanskog mešetara. To je pad od 86 odsto u S&P-u i 92 odsto u Nasdaqu”, ocenjuje Dent.

Poznati finansijski stručnjak takođe predviđa da će se nekretnine vratiti na najniže nivoe iz 2012. godine.

“To je pad od 50 odsto za prosečnu kuću koja je već pala za 34 odsto u poslednjem krahu, više od Velike depresije, više nego ikad u istoriji, to je ono što će najviše povrediti ljude”, ističe Dent.

Ekonomista prognozira da će sve biti očigledno već oko maja.

“Ako sam u pravu to će biti najveći krah u našem životu. Većina će se desiti 2024. godine. Videćete kako počinje i sve će biti očiglednije do maja”, istakao je analitičar.

Gledajući putanju kursa Federalnih rezervi, Dent navodi da “nema šanse” za meko sletanje. Veruje da će se nastavak dezinflacije pretvoriti u deflaciju prvi put od tridesetih i da centralna američka banka u svojim rukama ima “slabu” ekonomiju.

“Jedini razlog zašto su morali toliko da zaoštre je taj što su previše stimulisali zbog kovida, ali to pooštravanje će sada mnogo više pogoditi 2024. godinu. A kad zaustavite taj sos i preokrenete zatezanje, bićete u depresiji za godinu dana. Depresije se razlikuju od recesije. Idu mnogo dublje i završavaju u deflaciji. To će srušiti veliku inflaciju potrošačkih cena”, objašnjava Dent i tvrdi da će se efekat usporavanja osećati 12 do 14 godina.

Navodi da će se za to vreme jaz u društvu Amerike povećati kako bogati budu bogatiji, a siromašni sve siromašniji.

“To će pogoditi bogate mnogo više nego prosečnu osobu. Prosečna osoba će ostati bez posla na šest meseci do dve godine. Prosečna bogata osoba će izgubiti 50 do 80 odsto akumuliranog neto bogatstva”, zaključuje Dent.

Izvor: kurir.rs