Liči na korov, na pijaci kilogram košta 2.000 dinara: Srbi je gaje zbog velike zarade – Lisnato povrće sve popularnije

|

Rukola, biljka peperastog ukusa, koristi se za pripremu salata a osim odličnog ukusa, bogata je vitaminima. U Srbiji je sve popularnija upotreba u ishrani a proizvođači je češće sade zbog visoke cene i dobre zarade.

Rukola se gaji zbog svojih vrlo hranjivih listova, a njen uzgoj nije komplikovan ukoliko joj se obezbede potrebni uslovi. Čuvene sorte koje se kod nas gaje su riga i koltivata.

Rukola može direktno da se seje u zemlju. Tajna uspešnog uzgoja je u tome šta se uradi pre nego se poseje seme ove biljke. Rukola najbolje uspeva na dobro dreniranom zemljištu ali voli puno vlage, tako da zahteva često zalivanje. Nije zahtevna što se tiče tipa zemljišta ali se savetuje da se izbegnu lako peskovita i srednje teška zemljišta. Rukoli pogoduju zemljišta pH 6-6,5. Iz tog razloga potrebnno je predsetveno đubrenje sa 60-80 kg/ha azota, 60-80 kg/ha fosfora i 100-120 kg/ha kalijuma.

Ovo bi trebalo uraditi čim zemljište bude spremno za obradu u proleće ili još bolje priprema zemljišta u jesen. Osnovna obrada se izvodi na dubinu 20-tak cm, a posebno treba obratiti pažnju na površinsku pripremu – budući da se ova povrtarska kultura seje direktno iz semena, koje je jako sitno.

Rukola voli hladno vreme i otporna je na mraz pa se može uzgajati tokom čitave godine. Za njenu setvu potrebne su dnevne temperature iznad 4 stepena. Raste najbolje na sunčanom mestu, a toleriše i hladovinu, posebno kada nastupe letnje temperature.

Ukoliko nastupe visoke temperature potrebno je obezbediti zasenu, inače će listovi biti lošijeg ukusa. Od setve do berbe treba da prođe oko četiri nedelje. Seme treba posejati na dubinu od 0,6-1 cm i sa razmakom između redova 15-30 cm, a između biljki u redu treba da bude 5-10 cm. Za jedan hektar potrebno je 1,5-2 kg semena.

Nega se sastoji na međurednoj obradi i redovnom zalivanju. Kada prođe mesec i po do dva od setve, počinje berba. Čupaju se lisne rozete, a nakon toga na istim mestu rukola će nastaviti da raste i posle nekog vremena se opet bere.

Prinos rukole po hektaru je 20.000 kg. Niskokalorična je pa predstavlja idealnu namirnicu za one koji vode računa o ishrani. Sadrži znatne količine vitamina A, K i C, kalcijum, gvožđe, magnezijum. Dobra je za zdravlje očiju, reguliše krvni pritisak, zdrava je hrana za srce i uništava kancerogene materije u organizmu.

Proizvođači koji se u Srbiji odluče da sade rukolu, imaće jednu od najvećih zarada u poljoprivredi, pokazuju podaci. Osim što dostiže cenu od 2.000 dinara po kilogramu na pijacama, od prodaje rukole godišnje može da se zaradi više od tri miliona dinara po hektaru, pokazali su podaci Privredne komore Vojvodine.

Računica za ulaganje glasi ovako: Da bi se ovaj posao započeo, maksimalna ulaganja koja su potrebna iznose između 12.000 i 15.000 evra po hektaru, što se isplati za godinu dana. Prinos onda iznosi 20.000 kilograma, objavio je Mondo.

Izvor: mondo.rs