Koliko radnici u Srbiji primaju na ime toplog obroka: Nema ni za kiflu i jogurt na dnevnom nivou

|

“U firmi u kojoj radim, a bavi se obezbeđenjem, radnici primaju minimalac i u okviru te “plate” 1 dinar na ime toplog obroka mesečno”. Ovako je prokomentarisao čitalac portala N1 jedan od tekstova koji se odnosio na pravo radnika na minimalcu na topli obrok i regres. Drugi je rekao da za ishranu od poslodavca prima naknadu od 20 dinara – takođe mesečno, i ovi slučajevi nisu nikakav izuzetak – ove stavke nalaze se na isplatnim listićima većine radnika u Srbiji.

Odredba Zakona o radu kaže da poslodavac mora zaposlenom da plati naknadu za topli obrok ukoliko mu nije obezbedio ishranu na radnom mestu. Međutim, Zakon nije precizirao koliko na ime te naknade mora da mu isplati. I da li je, onda, plaćanje samo jednog dinara na ime toplog obroka za mesec dana u skladu sa zakonom ili, ipak – nije?

Neki zaposleni ne dobijaju ni dinar za topli obrok. Neki dobijaju dinar, pet ili 20 dinara za mesec dana. Zaposlenima u državnoj upravi se računa da je topli obrok „uračunat“ u koeficijent, pa čak i kad rade za minimalac.

Brojni su primeri gde poslodavac uskraćuje radnicima naknadu za ishranu, a sindikati kažu da, kada je o ovoj naknadi reč – privatni sektor ipak „stoji“ bolje od javnog.

“Pravo na naknadu za ishranu pripada zaposlenom uvek kada prima zaradu, samim tim što se pojavljuje na poslu”, objašnjava za portal N1 Mario Reljanović sa Instituta za uporedno pravo.

Međutim, visina tog prava nije nigde određena, što je kako dodaje – “naravno izvor neverovatnih zloupotreba”.

Topli obrok se kao stavka mora istaknuti na takozvanom isplatnom listiću koji poslodavac uvek mora da dostavi zaposlenom a iz kojeg se vide obračun i struktura zarade za mesec za koji je dobio zaradu.

“Nažalost, posebni zakoni koji regulišu javni sektor i zarade u javnom sektoru zamaglili su razlikovanje koje je veoma jasno u Zakonu o radu, pa tako Zakon o sistemu plata zaposlenih u javnom sektoru poznaje neka specifična rešenja koja efektivno mogu ograničiti pravo na ovu naknadu, na način koji je suprotan međunarodnim standardima rada. To je čini se i osnovni izvor nedoumica koje se javljaju u praksi i fakitčkog ukidanja ovog prava pojedinim zaposlenim u javnom sektoru”, objašnjava Reljanović.

Izvor: rs.n1info.com