Zimsko računanje vremena se približava: Ovog dana pomeramo sat unazad, a to i te kako utiče na naše zdravlje

|

Letnje računanje vremena završava se u nedelju, 30. oktobra u tri časa ujutru. U noći između subote i nedelje treba vratiti časovnike 1 sat unazad. Vreme u tri časa u nedelju, 30. oktobra računa se kao dva časa, u skladu sa Zakonom o računanju vremena.

U Srbiji je letnje računanje vremena uvedeno 27. marta 1983, u skladu s odlukom EU, pre svega radi očekivane ekonomske koristi, boljeg funkcionisanja jedinstvenog tržišta, transporta i komunikacija, industrije. Još nije postignuta saglasnost o predlogu Evropske komisije od pre 4 godine da se ukine sezonsko pomeranje sata poslednje nedelje u martu, odnosno u oktobru. Predlog je 2019. podržao Evoropski parlament, ali treba da ga usvoje države članice.

Odluka o tome hoće li neka država članica uzeti kao trajno letnje ili zimsko vreme zavisi od njenog geografskog položaja, pa dogovor o predlogu EK neće biti jednostavan. U EU postoje tri vremenske zone i najveća je srednjeevropska, od Poljske na istoku do Španije na zapadu.

Kada bi sve zemlje iz te vremenske zone trajno prešle na primer na letnje računanje vremena, u Španiji, Belgiji, Holandiji, Danskoj zimi bi sunce izlazilo tek sredinom prepodneva, a na severozapadu Španije oko 10 sati.

U slučaju da uzmu zimsko kao trajno vreme, sunce bi na istoku Poljske izlazilo u tri sata ujutro, u Varšavi u 3.15, a u Berlinu u 3.44. S druge strane, kada bi zemlje na zapadu i severu kontinenta ušle u zapadnoevropsku vremensku zonu, što bi bilo prirodno, nastale bi nove komplikacije, jer bi na primer Francuska i Nemačka spadale u dve različite vremenske zone.

Pomeranje sata za 60 minuta unazad čini se kao poprilično mala stvar, ali ta promena zapravo može uticati na nas i naš organizam.

Kada se ciklus dan noć menja, onda se zajedno s njim menja i naš biološki ritam kako bi mu se prilagodio. Tada u telu dolazi do manjih promena jer su većina naših hormona i ponašanje, san, glad, nivo energije i imunološki sistem vezani uz naš telesni sat na koji utiče ciklus dan noć.

Šta može da izazove pomeranje sata?

Moglo bi vam se popraviti raspoloženje

Iako ćete noćas spavali jedan sat kraće, ova promena ima i jednu pozitivnu stranu. Lekari tvrde da je izloženost prvim jutarnjim zracima sunca najbolje što se može dogoditi za vaše raspoloženje. Pomeranje sata većini će omogućiti da zoru dočekaju na nogama i naterati ih na izlaganje jutarnjem suncu.

Smanjena sigurnost u saobraćaju

Nemiran san uzrokuje neispavanost, a zbog osećaja umora vozači mnogo lakše gube koncentraciju pa su im reakcije usporene. Ako se osećate neispavano, svakako popijte šolju kafe pre nego što sednete u auto.

Pad koncentracije

Pomeranje sata može da donese manjak koncentracije na radnom mestu, posebno prve nedelje nakon pomeranja sata. Ali, dobra vest je što će se organizam brzo prilagoditi promeni.

Nemiran san

Istraživanja pokazuju da većina ljudi, uprkos tome što su svesni promene, idu na spavanje kasnije. Obično je potrebno neko vreme za prilagođavanje, a ovaj efekt najgore pogađa ljubitelje spavanja. Puno su veće šanse da će se osoba prvih nekoliko noći češće buditi, što može dovesti do preranog ustajanja, snižene opreznosti i pojačanog stresa.

Izvor: mondo.rs