Najtužniji dan u hrišćanstvu: Danas je Veliki petak – operite kosu, počistite dom i ne puštajte muziku

|

Danas je Veliki petak i ovo je najtužniji dan za sve hrišćanske vernike. Na Veliki petak se ne služi liturgija, osim ako su Blagovesti. Strogo se posti, i jede se samo suvi hleb i pije voda. Običaj je da se farbaju uskršnja jaja, najčešće crvenom bojom.

Takođe se i ne peva, ne veseli se, a od Velikog četvrtka do Uskrsa, nedelje kada je Isus vaskrsao, ne zvone crkvena zvona, jer su ona u pravoslavnoj crkvi znak radosti, nego se vreme bogosluženja i oglašenja umr.ih najavljuje drvenim klepalom.

Ovaj dan hrišćanske žalosti je i poslednji i najznačajnijih u nedelji za sav hrišćanski svet, a to je i uvod u radost Vaskrsenja koje pravoslavna crkva ove godine obeležava u nedelju. U pravoslavnim crkvama se na Veliki petak ne služe liturgije.

Žene na ovaj dan tradicionalno farbaju uskršnja jaja, i pripremaju bogatu porodičnu trpezu za predstojeći praznik.

Domaćica se najpre prekrsti i pomoli Bogu, zatim u sud sa vodom, u kome će kuvati i farbati jaja, dodaje malo osvećene vodice, vaskršnje ili bogojavljenske.

Prvo obojeno jaje, ostavlja se na stranu do idućeg Vaskrsa i zove se “čuvarkuća”.

NARODNI OBIČAJI I VEROVANJA NA VELIKI PETAK

Na Veliki petak poštuje se strogi post. U kući se ne pali vatra, ne kuva se, čak se i hleb ne mesi.

Međutim, Srbi veruju da je najtužniji dan u hrišćanstvu najbolji za kalemljenje voća, jer se primi sve što se tog dana nakalemi.

Na ovaj dan ne sluša se nikakva muzika, ne pušta se muzika, a ne oglašavaju se ni crkvena zvona. Pored toga, Srbi veruju da na Veliki petak ne treba jesti koprive.

U nekim delovima Srbije veruje se da će devojke koje na današnji dan ukradu cveće iz crkvene porte i stave ga pod jastuk sanjati budućeg supruga u noći uoči Velike subote.

Veruje se i da ona koja opere kosu cele godine neće imati glavobolje, kao i da valja kuću počistiti, odnosno pomesti metlom, pa potom tu metlu baciti. Tako odlazi sve zlo iz kuće i domaćinstva.

Plaštanica se postavlja na posebno ukrašen sto, ispred oltara. U nekim našim krajevima običaj je da se vernici posle celivanja plaštanice provlače ispod stola na koji je ona položena.

Prilikom provlačenja se treba pomoliti Bogu i pomisliti neku lepu želju, a ta želja će biti ispunjena.

Izvor: novosti.rs