Krediti poskupeli, potražnja stanova opala: Agenti otkrivaju – Povećanje kamata već se oseća na tržištu nekretnina

|

Već se oseća manja prodaja stanova zbog pada aktivnosti kreditnih kupaca stanova i pooštravanje uslova za zaduživanje koje nude banke, navode agenti za nekretnine na terenu koji svedoče o promeni na tržištu.

Rast referentnih kamatnih stopa i euribora počeo je da se oseća na tržištu nekretnina, jer je potražnja za kreditima smanjena. To pokazuju i poslednji podaci Republičkog geodetskog zavoda na osnovu kojih je učešće kredita u prvoj polovini ove godine manje za osam odsto. U tom periodu je 28 odsto stanova kupljeno novcem pozajmljenim od banke.

Kamate su veće, a zaoštreni su i uslovi pod kojima se pozajmice daju. U većini banaka je učešće do sada bilo 20 odsto, iako je NBS preporučila da banke omoguće i učešće od 10 procenata, ali pojedine finansijske institucije od klijenata koje smatraju “rizičnim” sada traže učešće i od 30 odsto.

U agencijama za nekretnine kažu da je interesovanje klijenata za kredite primetno manje nego prethodnih meseci i da su ljudi postali obazriviji zbog povećanja kamatnih stopa, ali da ne očekuju da će pad tražnje za kreditima spustiti cene kvadrata.

Svojim klijentima koji bi ipak morali da kupe stan na kredit preporučujem da zatraže od svog bankara da pogledaju uslove za fiksnu kamatnu stopu. Mnoge velike banke odlučile su se za fiksnu kamatnu stopu i kod kredita kada su u pitanju starogradnje što je jako dobro. Mislim da se treba preračunati i da je bolje platiti malo više za fiksnu kamatnu stopu, a ne da platite sada manje, pa da ne znate kakva će biti za dve, tri godine”, objašnjava agent za nekretnine Katarina Lazarević.

Agenti smatraju da će ljudi biti manje kreditno sposobni, jer će banke biti opreznije, ali ne očekuje pad cena kvadrata. Ukazuju da je Beograd veliko i investiciono tržište i napominje da banke ne ponavljaju grešku iz prethodne krize, kada je pukao bankarski balon jer su svima davali pozajmice, bez obzira na kreditnu sposobnost klijenata.

Banke uvek imaju potrebu da se zaštite i da će od onih klijenata za koje misle da nisu kreditno sposobni, uvek tražiti možda malo veće učešće.

“Banke imaju pravo da od onih koji su kreditno sposobniji, duže rade u firmama koje su stabilnije i koji imaju veće plate, traže 10 odsto učešća, ali je 20 odsto neki standard. Interno, banke mogu da traže i 40 odsto učešće od klijenta za kojeg smatraju da je u većem riziku”, dodaje agent.

Iz Udruženja banaka kažu da, što se tiče kredita građana nema primetnih oscilacija u odnosu na raniji period i napominje da su stambeni kredit i dalje vrlo aktuelni.

“Trenutno građani otplaćuju oko 154.000 stambenih kredita, a plasirano je negde oko pet milijardi evra”, naveli su za Euronews Srbija.

“Pooštravanje se najviše odnosilo na dinarske gotovinske kredite i kredite za refinansiranje i stambene kredite s deviznom klauzulom. Kreditni standardi su pooštreni najviše pod uticajem povećanih troškova finansiranja, neizvesnosti u pogledu opšte ekonomske situacije i posledično manje spremnosti za preuzimanje rizika, kao i očekivanog rasta problematičnih potraživanja. S druge strane, konkurencija u bankarskom sektoru i situacija na tržištu nekretnina delovale su u suprotnom smeru”, navode u NBS.

Stručnjaci iz oblasti bankarstva smatraju da je trend rasta kamata počeo i da se sigurno neće zaustaviti u narednih godinu, godinu i po ili možda naredne dve godine. U godini u kojoj se beleži rekordno visoka cena kvadratnog metra, stanovi bi mogli postati još nedostupniji onima koji treba da kupe prvu nekretninu.

“Ne može svako doći u banku i uzeti kredit. Banka mora da proceni kada i koliko novca da vam da i da li ste vi sposobni da ta sredstva u tom roku vratite. Bitno je da su uvek stambeni krediti kod varijabilne kamate vezani za euribor koji raste i šestomesečni je već oko 2 odsto. To povećava mesečne rate, a one su na početku kredita najveće zbog učešća kamate”.

“Poskupljenja kredita mogu biti uzrok cele te lančane reakcije koja je uvek prva na udaru, jer kada građevinarstvo dobije takav negativan impuls on se posle odražava na sve grane ekonomije. Poskupljenjem kredita se smanjuje potražnja za stanovima i to može doneti lančano do brojnih posledica od toga da se uspori stanogradnja, a time će i građevinske firme i investitori imati gubitke ili manji profit nego što su računali. Proizvođači građevinskih materijala, od onih koji proizvode cement, ciglu, beton, do parketa prozora i vrata su svi povezani i to će sve te industrije osetiti. A kada se smanji potražnja za tim, dolazi do pada zaposlenosti i profitabilnosti”.

Evropska centralna banka (ECB) je, prateći u svojim odlukama Američke federalne rezerve (FED) povećala referentne kamatne stope kako bi, nadaju se u ECB ograničili i smanjili inflaciju. Tu odluku prati i Narodna banka Srbije, međutim iako ekonomski gledano na duže staze ta odluka može doneti stabilizaciju inflatornih kretanja, građani i privreda će negativne posledice tih odluka osetiti ako ne odmah, onda ubrzo kroz povećanje cena kredita.

Ekonomisti očekuju da će povećanje referentnih kamatnih stopa od strane centralnih banaka u cilju smanjenja inflacije, negativno uticati na privredu, poskupeće pozajmice, a mnogi će morati da se zaduže da bi očuvali likvidnost.

“Situacija je dosta ozbiljna zaista, jer ne samo da su poskupeli materijali u građevinarstvu koje je moj sektor nego i u sektoru prehrane kao i u svim drugim, podigle su se cene energenata, a sada se podižu i ostale cene, jure jedna drugu i sada mnoge firme uzimaju kredite bukvalno da bi preživele do proleća, svi sad nešto gledamo u proleće, a da je teško jako je teško”, kažu iz jedne inženjerske firme.

Iako privrednici tvrde da sada već osećaju posledice u Udruženju banaka navode da se firme još uvek nisu okrenule kreditima za likvidnost, već da ih i dalje koriste za investicije.

“Firme, kompanije i dalje razmišljaju o dugoročno, strategijski, a možda je to jedan razlog zapravo i prilika da iskoriste ovaj trenutak kada privreda Kine, odnosno izvoz/uviz iz Kine ne funkcioniše i onda negde na ovim našim prostorima mi možemo da iskoristimo tu šansu možda je to jedan od razloga tako je i likvidost i krediti koje kompanije uzimaju”, dodali su.

Izvor: kurir.rs